Rusi iskopali najvecu rupu na svijetu, a ono sto su pronasli unutra , zaprepastit ce vas !

Svi zelimo detaljno znati šta se to zapravo nalazi ispod zemlje.Ono sto nas najvise interesuje jeste da li postoji drugi svijet. Ruski naučnici su od 1979. do 1989 i to na sjeveru Evrope na poluotoku Kola, gdje su odlučili iskopati najveću rupu na svijetu, baš kako bi riješili najveću misteriju na Zemlji. Rupa koju su iskopali Rusi duboka je 12.262 metra.
Dobila je naziv Kolska superduboka bušotina. Iskopali su je isključivo kako bi istrazili i kako bi se oktrilo šta se to nalazi u dubinama nase zemlje. Oni su zaista otkrili mnogo toga zanimljivog što se krije unutar te gigantske busotine.

Očigledno ni sami nisu očekivali šta će ih zadesiti kada zavire u rupu koju su iskopali, s obzirom na njihovu reakciju. Možete li zamisliti šta su oni mogli pronaći u rupi koja je dubine preko 12 kilometara . Na dubini od samo sedam kilometara pronađeni su ostaci jednocelijski organizami, a da stvar bude još zanimljivija, na toj dubini moguće je pronaći i vodu.
U tim trenucima kada su otkrili da se na toj dubini nalazi voda, postavilo se pitanje da li se radi o činjenici da zaista postoji drugi svijet, i život ispod zemlje.

loading…



Na iznenađenje istraživača, nisu našli očekivani prelaz iz granita na bazalt na 3-6 kilometara ispod površine. Podaci su dugo pokazali da seizmički talasi putuju znatno brže ispod te dubine, a geolozi su vjerovali da je to zbog „podruma“ bazalta. Umjesto toga, otkrivena je razlika kao promjena u kamenima izazvana intenzivnom toplinom i pritiskom, ili metamorfnim stijenama. Još iznenađujuće, ova duboka stijena je bila zasićena vodom koja je ispunila pukotine.
Zbog toga što se slobodne vode ne bi trebalo naći na tim dubinama, naučnici teoretiziraju da je voda sastavljena od atoma vodonika i kiseonika koji su stisnuti iz okolnih stijena zbog nevjerovatnog pritiska. Tada je voda spriječena da se podiže na površinu zbog sloja nepropusnih stijena iznad nje.

Još jedno neočekivano otkriće bilo je menažerstvo mikroskopskih fosila duboko 6,7 kilometara ispod površine. Pronađeno je dvadeset i četiri različite vrste planktonskih mikrofosila, a otkriveno je da imaju ugljenične i azotne pokrivače, a ne tipične krečnjake ili silika. Uprkos strogom okruženju toplote i pritiska, mikroskopski ostaci su bili izuzetno netaknuti.
Kada su dospjeli na samo dno rupe, izmjerili su 180 stepeni Celzijusa, što se pokazalo prevrućim za dalje bušenje, zbog čega su i odustali, jer nisu smjeli previše rizikovati.
Kola nije bio prvi ni poslednji pokušaj bušenja superiorne bušotine, ali je do sada bio najuspešniji. 1957. godine Sjedinjene Države su započele sličan projekat pod nazivom Project Mohole, ali taj pokušaj bušenja okeanskog dna otkazan je zbog nedostatka sredstava.

Loading...
loading...

Check Also

Današnja vremenska prognoza (23. septembar 2018. godine): Umereno oblačno, temperatura do 27°C (VIDEO)

Svakog dana na portalu Telegraf.rs možete da pratite vremensku prognozu Svakog dana na portalu Telegraf.rs …